[

GRAD ILI SELO – GUŽVA ILI IDILA?

Grad ili selo jedna je do mnogih dilema sa kojima se susreću oni koji osmišljavaju život po meri. Tu je i dilema: stan ili kuća, terasa ili dvorište, ali odnos grada i sela zaista je bitna stvar.

Grad: brzina života

 Ona diktira tempo naših života, ubrzava nam planove i daje osećaj da smo večito u nekoj trci. Grad, odnosno život u gradu pruža različite mogućnosti, ali za njima treba i potrčati.

Raznoliki sadržaj ne znači uvek i mogućnost da se iskoriste svi potencijali sredine u kojoj živimo. Štaviše, u ljudima je sve prisutniji osećaj da ih tempo života melje, da ne stižu nikud, ne postižu ništa. Osećaj je intenzivniji što je mesto u kom čovek živi veće. Zrenjanin nema isti tempo kao veći gradovi, ali se život u njemu mnogo razlikuje od života na selu.

Sve je češće da se na seoski život gleda kao na idiličan, mirniji, lišen gužvi, stresa i gradske vreve. Na neki način, povratak selu povratak je i prirodi. Idilična slika u mislima onih koji razmatraju život na selu izgleda ovako: kućica ili imanje, bašta, voćnjak, životinje, pas koji trčkara po dvorištu ili mačka koja se vere uz drvo. Miris prirode, pokošeno seno, sekira ili motorna testera koje upućuju na to da komšija priprema ogrev. (Ili podsetnik da se i time treba pozabaviti u narednom periodu). Uglavnom tišina, jutarnje oglašavanje petlova, buka  kod komšije koji je poranio sa svojim poslovima, glasno pozivanje na kafu ili mobu.

Iako je u selima dosta praznih kuća, oni koji tamo žive i dalje čuvaju tu međuljudsku bliskost i neposrednost.

Selo obezbeđuje utisak dobrog poznavanja prostora. Ko živi na selu ima svoju pekaru, svoju prodavnicu za kupovinu namirnica, omiljene prodavce na maloj pijaci, svoju poslastičarnicu ili omiljeni kafić. U selima se ti objekti ređe nazivaju pravim imenima –  nazivani su najčešće po imenu vlasnika koji je meštanima poznat čovek. Svojatanje stvari i mesta koja predstavljaju nužne obaveze svakog čoveka pospešuje osećaj sigurnosti i stabilnosti.

Uz to, oni kojima život na selu podrazumeva i rad u bašti, kažu da se na selu živi sa manjim troškom nego što je to slučaj u gradu. Lakše se čovek snađe za ogrev, nešto od hrane i sam ima u bašti, druge stvari nabavi kompenzacijom. Na taj način, uz stalni izvor prihoda i bavljenje seoskim poslovima, drugačije se odnosi prema finansijama.

Uprkos činjenici da život na selu donosi i više obaveza, življenje se, spram života u gradu, odvija sporije. Prednost je ukoliko selo u kom se živi nije udaljeno od grada u kom radite. To znači da je dosta toga nadohvat ruke.

Uzmimo na primer Zrenjanin i okolna mesta: Elemir, Melenci, Mihajlovo, Lazarevo, Aradac, Ečka, Stajićevo.

Udaljenost od grada nije velika, što omogućava i jednostavniju organizaciju za obavljanje poslova u gradu. To znači i brz povratak kući, u miran kutak lišen svih nezgodnih stvari koje podrazumeva gradski život. Grad je ključan za obavljanje važnijih lekarskih pregleda i administrativnih usluga, za veću nabavku i slično. Ipak, što je grad bliže mestu u kom živite, to je dostupniji, pa ne iziskuje veći trud oko dolaska i izmirivanja obaveza.

Mada grad nudi veću dostupnost i na polju obrazovanja, veći izbor robe i mogućnosti potrošnje, bolju infrastrukturnu povezanost i veći spektar kulturnih ili zabavnih sadržaja, on ujedno nudi i veću zagađenost vazduha, izloženost nasilju i kriminalu i mnogo izgubljenog vremena zbog gužvi u saobraćaju.

Postoji mnoštvo argumenata kojima bi se osporio ili učvrstio stav o životu na selu spram onog u gradu i obratno.

U donošenju odluke – da li biti deo gužve i večito se s njom juriti ili se povući u mirnije gnezdo i kreirati život drugačije – vrlo je važno sagledati vlastite afinitete. šta je ono što bi vam bilo značajno na selu, šta bi vam smetalo ili bilo teško, šta je za vas najvažnije od onoga što nudi grad i u kakvom okruženju vidite sebe, recimo, za deset godina. To neka bude prvi putokaz.